Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske. Njegov je postanak povezan s tradicijom o čudesnom prijenosu Nazaretske kućice i njezinom boravku na Trsatu (1291.-1294.). Krčki je knez Nikola I, ubrzo po preseljenju Bogorodičine kućice u Loreto, izgradio prvu, malu crkvu, na mjestu gdje se ona na Trsatu nalazila. Marijin Trsat postaje hodočasničko stjecište, čiji je ugled bio dodatno osnažen čudotvornom slikom Gospe Trsatske koju je Hrvatima, neutješnima zbog gubitka Svete kućice, 1367. godine darovao papa Urban V. U XV. st. Svetište preuzimaju franjevci koji su i njegovi današnji čuvari. Dugoj se povorci hodočasnika 8. lipnja 2003. godine pridružio Sveti Otac Ivan Pavao II.
Najstariji dijelovi glavne lađe i svetišta današnje crkve potječu iz kasnogotičkog razdoblja obilježenog donacijom Martina Frankopana, koji je 1453. godine započeo graditi novu crkvu i samostan za franjevce iz Bosanske vikarije. Sadašnja obličja crkve i samostana ponajviše zahvaljujemo barokizaciji provedenoj nakon velikog požara 1629. godine. Svetištem dominira raskošni glavni oltar iz 1692. godine. Na kasnogotički je trijumfalni luk 1707. godine postavljena barokna kovana rešetka a iznad njega, 1714. godine, velika slikana kompozicija Navještenja, u koju je mletački slikar C. Tasca uklopio prizor prijenosa Svete kućice. Pale oltara sv. Mihovila i sv. Katarine, lijevo i desno od trijumfalnog luka, u prvoj polovici XVII. st. naslikao je Švicarac S. Schön. Uz svaki od devet crkvenih oltara sačuvane su vijesti o naručiteljima, donatorima i majstorima koji su ga izradili ili naknadno ukrašavali. U Veliki klaustar, može se ući na zasebni ulaz pokraj crkvenog pročelja ili kroz pobočna vrata koja vode iz same crkve. Kroz njega se, prolazeći uz suvenirnicu i kapelu sv. Franje Asiškoga iz 1649. godine, dolazi do Kapele svijeća i nezaobilazne Kapele zavjetnih darova, u kojoj se ističe gotički kip Gospe Slunjske.
Dijelovi samostana unutar klauzure mogu se razgledati samo uz prethodnu najavu i u vrijeme kada se ne remeti dnevni red franjevaca. Ondje se nalaze: Mali klaustar, Ljetna blagovaonica s glasovitom Schönovom slikom Mistične večere Sv. Obitelji iz 1640. godine, Zimska blagovaonica s portretom fra Franje Glavinića, voditelja obnove samostana potkraj prve polovine XVII. stoljeća, samostanska galerija starih majstora i novijih umjetničkih donacija, biblioteka, arhiv i riznica prepuna zavjetnih darova hrvatskih banova, habsburških careva i drugih svjetovnih ili crkvenih velikodostojnika.
Od mjesta gdje se nekad, podno brijega, nalazila luka na ušću Rječine, do samostana vode Stube Petra Kružića. Ime su dobile po hrvatskom vojskovođi koji ih je 1531. godine započeo graditi. Uz Stube se nižu gotičke i barokne kapele koje su bile podignute kao zavjeti uglednika. U XIX. st. uokolo samostana se počeo uređivati Marijin perivoj.
