Na prijelazu stoljeća

Ekspanzivan društveno-ekonomski razvoj povećao je i broj stanovnika. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika. Paralelno s industrijskim razvojem, Rijeka je postala središte Zapadne Hrvatske (Istra, Hrvatsko primorje i Gorski kotar). Od početka šezdesetih godina izgrađuju se nove gradske četvrti, jačaju prigradska naselja. Ukratko, krajem XX. st. Rijeka je razvijeno urbano i industrijsko središte kao i središte raznih razvojnih inicijativa koje igraju važnu ulogu u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Postaje sjedište novoosnovane Riječko-senjske nadbiskupije i metropolije te sveučilišta. Hrvatske težnje za brzim približavanjem demokratskom i liberalnom obzoru zapadnog svijeta dovele su i do temeljitih promjena državnog i društvenog sustava. 1991. Hrvatska je samostalna i suverena država, a jugosrpska agresija bila je u Gradu posredno i svakodnevno prisutna, iako u Rijeci nije bilo oružanih okršaja kao dijela Domovinskog rata. Posljedica rata je stagnacija gospodarstva, preusmjeravanje na ratnu proizvodnju, pomoć u opskrbi bojišta širom Hrvatske. Mnoštvo je riječkih dragovoljaca na hrvatskim bojišnicama. Rijeka smješta i brine o mnoštvu prognanih iz ostalih dijelova Hrvatske. Demokratske promjene i okretanje tržišnom gospodarstvu dovode do znatnih promjena – buja političko-stranački život, započinju ulaganja privatnog kapitala u razvoj gospodarstva, u tijeku je pretvorba društvene imovine, što je rezultiralo i velikim brojem nezaposlenih, a Rijeka postaje središte Primorsko-goranske županije. Rat je potaknuo duhovni otpor nasilju, stvoreno je mnoštvo vrijednih znanstvenih i kulturnih dobara, postignuto mnoštvo sportskih uspjeha. Poginule, naravno, nitko ne može nadoknaditi, ali život se obnavlja i teče dalje kao i proteklih stotinama godina…