Što povezuje tisuće trkača, zatvorene riječke ulice, graju djece, profesionalne sportaše, volontere i humanitarne ciljeve? Odgovor je jednostavan – “Homo si teć”, manifestacija koja je od skromne rekreativne utrke prerasla u jedan od najznačajnijih sportskih i društvenih događaja u Hrvatskoj, a danas živi kroz projekt Rijeka Run.
Manifestacija “Homo si teć” nastala je 1998. godine kao ideja nekolicine uglednih sportskih entuzijasta – sportskog novinara Orlanda Rivettija, kardiologa dr. Marijana Padovana i proslavljenog atletičara Luciana Sušnja. Njihovu je inicijativu od samog početka snažno podržao Novi list i Grad Rijeka, a cilj je bio jasan: popularizacija sporta među građanima i promocija zdravog načina života, uz izraženu humanitarnu notu.
Početak je bio jednostavan – jednodnevna utrka kroz središte grada, s nekoliko stotina sudionika. No, već tada je postavljen temelj za ono što će kasnije postati najveći festival gradskog trčanja u Hrvatskoj.
Kroz godine broj sudionika rastao je, a javila se i ideja o povezivanju s riječkim polumaratonom – jednom od zahtjevnijih utrka u Hrvatskoj. Tako spojeni su masovno sudjelovanje i rekreacija s ozbiljnim sportskim natjecanjem. Kasnije su dodane i druge utrke – štafeta 3×7 km, Desetka, Erste Petica, Molo longo trk te 539 skok po Trsatskim stubama – a sve su one objedinjene pod brendom Rijeka Run, osmišljenim za bolju prepoznatljivost na domaćem i međunarodnom tržištu. Danas manifestacija obuhvaća ukupno devet utrka koje uključuju baš sve – od profesionalnih sportaša do rekreativaca, djece, osoba s invaliditetom i starijih građana. Dm mići trk postao je najbrojnija utrka festivala – trče čitave obitelji, djeca s roditeljima, a ideja je jasna: potaknuti najmlađe na kretanje, zdrave navike i ljubav prema sportu.
U isto vrijeme, sve više građana se uključuje i u outdoor aktivnosti kao što je sudjelovanje u trail utrkama, planinarenju i slično. Kroz manifestaciju se prezentiraju i brojni sportski klubovi, koji time privlače nove članove i dodatno osnažuju sportsku zajednicu.
Manifestacija je od samih početaka zadržala svoj humanitarni karakter. Kupnjom službenih majica sudionici pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Građani Rijeke svake se godine masovno odazivaju – ne samo zbog rekreacije i trčanja, nego i zato što žele dati doprinos zajednici i pomoći u plemenitom cilju. Trčanje kroz centar grada postalo je prilika za zajednički doživljaj, ali i izražavanje solidarnosti. Veliku ulogu u organizaciji festivala imaju volonteri, koji iz godine u godinu nesebično ulažu svoje vrijeme i trud. U organizaciju su uključeni studenti, sportski klubovi i osobito volonterski program HKD-a na Sušaku. Njihova posvećenost osigurava da svaki detalj – od logistike do podrške trkačima – bude besprijekorno izveden.
Razvoj “Homo si teć” i Rijeka Runa pokazuje koliko se daleko može doći kada se dobra ideja sustavno njeguje. Uz humanitarnu utrku i riječki polumaraton, uvedene su dodatne utrke koje odgovaraju svim razinama fizičke spremnosti – Desetka i Erste Petica savršene su za početnike ili one koji ne žele trčati punih 21 kilometara, dok su Molo longo trk i 539 skok dodane kako bi se promovirale i riječke znamenitosti kroz sport. Broj sudionika iz inozemstva kontinuirano raste – svake godine raste broj trkača iz inozemstva. Uglavnom, neki ciljano dolaze radi utrka, drugi se priključuju spontano dok borave u Rijeci. Mnogi ostaju nekoliko dana, upoznaju grad, istražuju kulturne znamenitosti i pomažu u razvoju aktivnog turizma, čime manifestacija ostvaruje i pozitivan učinak na lokalno gospodarstvo.
Festival potiče i razvoj natjecateljskog sporta. Naime, uvedena je posebna nagrada “Luciano Sušanj by Sport Vision” namijenjena mladim atletičarima do 23 godine – jedinstvena u Hrvatskoj. Ova nagrada dodatno motivira mlade sportaše na ostvarenje rezultata i daljnji sportski razvoj.
Vrhunac manifestacije svakako je završni dan – tada se u centru Rijeke, na Korzu, održava čak sedam različitih utrka: od tradicionalne utrke građana Homo si teć, preko dječje utrke, utrke osoba s invaliditetom (Memorijal Milke Milinković) do glavnih natjecateljskih utrka – polumaratona, štafete, Desetke i Erste Petice. Cijeli grad postaje jedna velika pozornica na kojoj se slavi sport, zajedništvo i humanost. Ova manifestacija ne donosi samo utrke – ona gradi zajednicu, promiče vrijednosti zdravog života, potiče inkluziju i razvija osjećaj ponosa među Riječanima. Nije slučajno da je upravo zbog ovakvih projekata Rijeka proglašena Europskim gradom sporta.
