,

Preluk – legenda koja živi

Kvarnerski kraj oduvijek je bio dio razvijene Europe. Zahvaljujući postojećoj industriji i turizmu postao je omiljeno europsko odredište za brojne poslovne ljude i turiste. Vrijedni domaćini, koji uz turizam i hotelijerstvo bilježe odlične poslovne rezultate u naftnoj industriji, brodogradnji, pomorskoj privredi te industriji papira, vrlo brzo uviđaju sve prednosti nagloga tehnološkog razvoja.

Izgradnjom novih prometnica ovaj je kraj dodatno povezan s Europom te još brže napreduje, a samim time rađa se i želja za organizacijom auto-motonatjecanja. Na Kvarner zbog toga stižu prvi automobili i motocikli, osniva se više klubova i organiziraju prva natjecanja. Ne čudi da je zato auto-motosport doživio procvat i našao mjesto u svjetskoj oktanskoj povijesti.

Malo je država u svijetu koje poput Hrvatske imaju dugu i uspješnu tradiciju u automobilističkom i motociklističkom sportu.

Mudri ljudi ovoga kraja tradicionalno su otvoreni prema Europi i svijetu te su oduvijek vrlo brzo prihvaćali i u vlastitome okruženju primjenjivali svjetske trendove.

Promatrajući razdoblje od više od 120 godina organiziranja auto-motodogađanja i utrka u Hrvatskoj, osobitu pozornost privlače motociklizam i motociklističke utrke, koje su dominirale našim krajem i proslavile ga. Možemo se pohvaliti da su Preluk i Automotodrom Grobnik bili domaćini 22 utrke (devet utrka Preluk i 13 utrka Automotodrom Grobnik) za Veliku nagradu prvenstva svijeta u brzinskom motociklizmu. Sve priredbe vrhunski su organizirane i značajno su utjecale na gospodarski, posebno na turistički razvoj cijele Hrvatske.

Sve je počelo daleke 1902. godine

Sve je počelo međunarodnom automobilističkom manifestacijom koja je održana u travnju 1902. godine kao značajan događaj u predsezoni. Imala je komercijalno-propagandno, ali i natjecateljsko-sportsko značenje. Inicijator i glavni organizator utrke “Od Nice do Opatije” bio je Automobil Club iz Nice, a suorganizator Uprava Klimatskoga lječilišta u Opatiji. Sudjelovala je 81 posada, što je u to vrijeme bio rekordni odaziv.

U okviru utrke predviđeno je natjecanje u gađanju golubova, i to pravih, a ne glinenih, po pravilima Monte Carla. Utrka automobila i natjecanje u gađanju golubova bili su samo za visoko društvo, pa su se u Rijeku i Opatiju sjatili aristokrati iz Hrvatske, Ugarske i cijele Europe.

Prva međunarodna auto-motoutrka održana je 22. rujna 1929. godine. Start je bio ispred gostionice Marijana u Matuljima, a cilj ispred Planinarskoga doma vojvotkinje od Aoste na Učki. Utrka je privukla brojne natjecatelje iz Italije i Austrije koji su u svojim automobilima pobjeđivali na najpoznatijim svjetskim stazama. Cijeli ovaj kraj, a posebno Opatija, živio je svoje najsjajnije trenutke.

Slijede utrke Opatija-Učka i Padova-Trento-Rijeka 1930. godine te turistička manifestacija Opatijsko ljeto u srpnju 1939. godine, kada su održani prvi treninzi i utrka automobila na Preluku, na kojoj su nastupili najbolji automobilisti toga vremena, tadašnja Formula 1.

Nakon toga održavale su se i utrke u spidveju na Kantridi (bivši kamenolom).

Značajne utrke i događanja nakon Drugoga svjetskog rata

Nakon Drugoga svjetskog rata zbog velikoga entuzijazma ljubitelja auto-motosporta održavaju se brojna motociklistička natjecanja u središtu Rijeke i one oko Trsata, koje su godinama oduševljavale ljubitelje motociklizma, a pamtimo i utrke Svjetskoga prvenstva u spidveju koje su se također godinama 1. svibnja održavale u Crikvenici.

Do sredine 18. stoljeća prelučka uvala bila je poznata po tunolovu i tunerama, koje su se poput nakošenih jarbola nadvijale nad morskom obalom prekrasnoga zaljeva. Tunere je uništio zub vremena, a početkom izgradnje riječke luke nekadašnji Minakov kamenolom između Rijeke i Opatije postao je glavni izvor kamena koji se brodovima dovozio i ugrađivao u temelje nove luke. Radi bržega prijevoza izgrađene su dvije zavojite ceste. Jedna uz more, a druga koja se od Opatijskoga zavoja penje prema Pavlovcu te nastavlja prema Rijeci. Taj dio poslije je poslužio kao tramvajska trasa koja je povezivala željezničku stanicu u Matuljima s Opatijom i Lovranom i do 1933. godine služila u turističke svrhe.

Na Preluku je prva, a ujedno jedina utrka prije Drugoga svjetskog rata održana 9. srpnja 1939. godine. Na stazi nazvanoj I. Circuito del Carnaro, dugoj šest kilometara, koja je vodila od Costabelle na riječkoj strani (Riječki zavoj) do raskrižja tadašnje provincijalne ceste koja se nastavljala prema Opatiji i one koja se uspinjala prema Pavlovcu (Opatijski zavoj). Utrka se bodovala za Talijansko prvenstvo klase 3,5-litrenih automobila. Od 12 prijavljenih vozača sa starta je krenulo njih osam u Maseratijevim bolidima. Nakon 25 krugova prvi je ciljem prošao Luigi Villoresi vozeći prosječnom brzinom od 127,142 km na sat. Utrku je pratilo, prema izvješćima u tisku, više od 30 tisuća gledatelja koji su u Matulje, Opatiju i Rijeku stizali vlakom, autobusima, brodovima i brodicama, a na intervenciju Zagrebačkoga motokluba Ministarstvo unutarnjih poslova Kraljevine Jugoslavije toga je dana dopustilo prijelaz preko granice na Sušačkome mostu bez putovnice svim jugoslavenskim automobilistima. Utrka je bila dio turističke manifestacije Opatijsko ljeto koja je počela dva dana prije nastupom plesne skupine The 24 Adorable (plesačice tvrtke Music Corporation of America) i poznatoga londonskog orkestra Eduard Somerfield. Nastupili su i poznati pijanist Felix King, pjevačica Julie Down te popularni pjevači Dennis Beard, John Cato i Ginger Hall. Gotovo sav svjetski tisak pisao je vrlo lijepe osvrte o Opatijskome ljetu i utrci. Sve to je bila najbolja najava za sljedeću godinu.

Nakon Drugoga svjetskog rata, zahvaljujući velikome trudu Dantea Saletnika, čija je mehaničarska radionica postala jezgrom auto-motosporta, 1. rujna 1946. godine održana je prva poslijeratna utrka na Preluku za Prvenstvo Hrvatske, a 15. lipnja 1950. održana je Prva međunarodna utrka pod imenom Nagrada Jadrana, koja je 1969. godine uvrštena u kalendar Svjetskoga prvenstva pod nazivom Velika nagrada Jugoslavije. Utrka za Svjetsko prvenstvo u motociklizmu održavana je sve do 1977. godine, kada je vožena posljednji put.

Preluk, legendarna staza između Rijeke i Opatije, ostat će zlatnim slovima upisana u povijest auto-motosporta Hrvatske i svijeta. 80 godina nakon početka najznačajnijih sportskih natjecanja s velikim se zadovoljstvom i ponosom prisjećamo svih pojedinaca i događanja najzaslužnijih za uspjeh Preluka na međunarodnoj auto-motosceni. Privlačna, ali i opasna, šest kilometara duga staza ostat će zapamćena kao mjesto gdje je voženo gotovo 30 tisuća različitih natjecanja. Na Preluk se dolazilo s ljubavlju i s njega odlazilo s radošću. Na Preluku su vozili najbolji automobilisti i motociklisti svojega vremena. Na Preluku su se odlučivali prvaci svijeta. Zahvaljujući vrijednim organizatorima iz Rijeke, Opatije i Matulja godinama smo uživali gledajući u vlastitoj sredini najbolje domaće i međunarodne velikane. Malo je onih koji barem jednom nisu stali uz rub staze ne bi li osjetili zvuk koji diže adrenalin i izaziva oduševljeno klicanje i pljesak neustrašivim krotiteljima brzih motocikala i automobila. Utrke na Preluku bile su događaj koji se nije propuštao. Posljednjih godina pratilo ih je više od 70 tisuća gledatelja.

Velikani Preluka

Velikani Preluka bili su tada najpoznatiji svjetski automobilisti poput prvoga pobjednika Luigia (Gigia) Villoresia i Franca Cortesea u tvorničkome Ferrariju koji je plijenio pažnju širom svijeta te motociklističke legende Preluka koje su zahvaljujući svojim nezaboravnim vožnjama postali Čeh František Šťastný, Švicarac Benoît Nicolas Musy, Talijani Silvio Grassetti i Gilberto Parlotti te Mađar János Drapál, čovjek koji je pobijedio Agostinija.

Na Preluku su nastupili i pobjeđivali svjetski prvaci toga vremena: Talijani Giacomo Agostini, najtrofejniji motociklist toga vremena, Franco Uncini, Walter Villa, Mario Lega, Paolo (Il Nero) Pileri, Pier Paolo Bianchi, Eugenio Lazzarini; Španjolci Ángel Nieto Roldán, Ricardo Tormo-Blaya, Victor Palomo-Juez; Englezi Philip William Read, Rodney (Rod) Gould, Dave Simmonds; Australci Kelvin Kel Caruthers, John Stuart Dodds (Mastif), Cyeil John (Jack) Findlay; Finac Jarno Karl Keimo; Nijemci Dieter Braun i Anton Toni Mang; Johnny Alberto Cecotto iz Venezuele; Japanac Takazumi Katayama; Jugh Neville Kork Ballington iz Južne Afrike, Francuzi Christian Sarron i Patrick Pons; talijanski Norvežanin Jonathan Jon Ekerold;   Šveđanin Kent Andersson; Nizozemci Jan De Vries i Henk Van Kessel; Švicarac Stefan Dörflinger.

Hrvatski vozači na Preluku

Na Preluku su se natjecali i neizbrisivi trag ostavili mnogi hrvatski vozači. Želje su im redovito bile veće od mogućnosti prije svega zbog motocikala kojima su raspolagali, a koji su tehnološki zaostajali za inozemnim.

Od lokalnih vozača valja ponovno istaknuti Matuljca Luciana Saletnika, koji je na Gileri Saturno osvojio dva naslova državnoga prvaka i pripadao obitelji koja je živjela svijet motora. Njegov otac Dante bio je također državni prvak u automobilizmu. Uz njih treba spomenuti i Matuljca Viktora Marčana, državnoga prvaka u klasi od 350 kubika, zatim Boška Šnajdera, vozača motocikala s prikolicom koji je naslov državnoga prvaka osvajao čak 14 puta. Branko Bevanda osam je puta osvajao titulu državnoga prvaka, a Marijan Kosić jedanaest se puta penjao na pobjedničko postolje. Prisjećamo se i Vilka Severa, koji je bio vrstan vozač i konstruktor vlastitih motocikala. Više je puta bio pokrovitelj utrka na Preluku, a po njemu je nazvano HAKS-ovo natjecanje za Kup Hrvatske u motociklizmu.

Mika Šnjarić, legenda hrvatskoga motociklizma, koji se istaknuo na utrkama u brzinskome motociklizmu i spidveju, na Preluku je pobjeđivao u natjecanju motocikala u klasi od 125 kubika i ostvario dvjestotinjak pobjeda na domaćim i međunarodnim utrkama.

Prelukom je vozio i Zdravko Matulja, najuspješniji hrvatski motociklist svih vremena, koji je 1982. godine osvojio naslov europskoga prvaka u klasi od 50 kubika na Tomosu preuređenom vlastitim umijećem.

Vrhunski organizatori – domaći ljudi

Obilježavanje 80 godina od prve utrke na legendarnome Preluku prilika je da se prisjetimo brojnih organizatora i sportskih sudaca koji su na svojim plećima godinama nosili teret odgovornosti pripreme jednoga od najvećih sportskih događaja toga vremena.

Bili su oni članovi auto-motoklubova iz Matulja, Opatije i Rijeke na čelu s dugogodišnjim direktorom, inženjerom Rudijem Fišerom, kojemu su pomagali legendarni Nikola Bošković Brada i Davor Stanić. Uigrani tim još su sačinjavali Slaven Zavidić, Bogomil Ćiković, Ivo i Stjepan Matulja, Franka Kurz te Miloš Osojnak. Među pokazivačima krugova bio je tada i mladi Igor Eškinja, danas delegat FIM-a, Svjetske motociklističke federacije.

Tehničku komisiju vodio je prof. dr. Vladimir Zima, službu parka vozača Aleksandar Blečić, a na čelu pojedinih službi bili su Mario Jardas, Drago Ružić, Miloš Zlatić, Bogomir Grgurina, doktor Frane Dobrila, Đuro Tomašević vodio je press, a Ivica Krašovec bio je spiker.

Preluk via Grobnik

Govoreći o povijesti auto-motosporta našega kraja, sve smo svjesniji koliko je značajan on bio za gospodarski, posebno za turistički razvoj Kvarnera. Naravno da su brojni turisti u Opatiju i na Opatijsku rivijeru dolazili radi uživanja u moru i suncu, no najviše ih je bilo onda kada se ljepota ovoga kraja povezala sa značajnim međunarodnim auto-motodogađajima i zabavnim priredbama, na koje je nerijetko znalo iz inozemstva doći više od 30 tisuća gostiju.

Privlačna staza bila je mamac za natjecatelje i za gledatelje – sve do trenutka kada je postala preopasna zbog sve većih brzina koje su na njoj postizane. Svjesni da su izgubili značajnu svjetsku motociklističku manifestaciju kao što je Velika nagrada, vrijedni organizatori 1977. godine donijeli su odluku da se već za 1978. godinu nedaleko od Rijeke, na Grobniku, izgradi nov, moderan automotodrom “Rijeka”. Dakle, da nije bilo Preluka, na kojemu je održano devet Velikih nagrada, ne bi bilo ni današnjega Automotodroma Grobnik, na kojemu je nakon toga održano još 13 Velikih nagrada u motociklizmu za titule svjetskih prvaka, ali to je neka druga priča.

Tekst i fotografije: Adriapublic Rijeka

Najnovije objave

Rijeka Outdoor

Nova platforma za aktivni odmor!
Nastavite čitati

Najnovije objave

Skip to content